Najraniji ljudski ostaci pronađeni u Bugarskoj iskopani su u špilji Kozarnika, s približnom starošću od 1,6 milijuna prije Krista.Ova špilja vjerojatno čuva najranije ikad pronađene dokaze ljudskog simboličnog ponašanja.Fragmentirani par ljudskih čeljusti, koji je star 44.000 godina, pronađen je u špilji Bacho Kiro, ali je sporno jesu li ti rani ljudi zapravo bili Homo sapiens ili neandertalci.^[1]Najranije nastambe u Bugarskoj – neolitske nastambe u Staroj Zagori – potječu iz 6.000. godine prije Krista i među najstarijim su građevinama koje je čovjek napravio do sada otkrivenim.^[2] Do kraja neolitika, kulture Karanovo, Hamangia i Vinča razvile su se na području današnje Bugarske, južne Rumunjske i istočne Srbije.^[3] Najraniji poznati grad u Europi, Solnitsata, nalazio se u današnjoj Bugarskoj.^[4] Naselje na jezeru Durankulak u Bugarskoj započelo je na malom otoku, otprilike 7000. pr. Kr., a oko 4700./4600. pr. Kr. kamena arhitektura je već bila u općoj upotrebi i postala je karakterističan fenomen koji je bio jedinstven u Europi.Eneolitska Varna kultura (5000 pr. Kr.) ^[5] predstavlja prvu civilizaciju sa sofisticiranom društvenom hijerarhijom u Europi.Središnji dio ove kulture je nekropola Varna, otkrivena početkom 1970-ih.Služi kao alat za razumijevanje načina na koji su funkcionirala najranija europska društva, ^[6] uglavnom kroz dobro očuvane ritualne ukope, keramiku i zlatni nakit.Zlatni prstenovi, narukvice i ceremonijalno oružje otkriveni u jednom od grobova nastali su između 4600. i 4200. godine prije Krista, što ih čini najstarijim zlatnim artefaktima dosad otkrivenim bilo gdje u svijetu.^[7]Neki od najranijih dokaza o uzgoju vinove loze i pripitomljavanju stoke povezani su s Ezero kulturom brončanog doba.^[8] Crteži u špilji Magura datiraju iz istog doba, iako se točne godine njihovog nastanka ne mogu točno odrediti.